Trijas- početak doba DINOSAURUSA
Trijas je geološki period koja obuhvata vreme od oko pre 245 do oko pre 202 miliona godina. Kao prvi period Mezozoika, trijas se javlja nakon Perma, a pre Jure. I početak i kraj trijasa su obileženi masovnim izumiranjem. Masovno izumiranje kojim je završen period trijasa je odnedavno jasnije determinisano, ali, slično kao i s mnogim drugim geološkim periodima, naslage stena koje određuju početak i kraj su jasno identifikovane, dok početak i kraj svakog perioda varira za nekoliko miliona godina.
Karkateristične naslage trijasa su crveni peščari i evaporati koji sugerišu postojanje tople i suve klime. Nema nikakvih dokaza o glacijaciji; po onome što se može zaključiti, nije bilo ledenog sloja nigde na kopnu. Superkontinent Pangea se počeo razdvajati tokom trijasa, ali se još nije raspao; ipak su zabeležene prve pomorske naslage koje svedoče o prvom rasedu, kojim je razdvojen New Yersey od Maroka, te se datiraju u kasni trijas. Zbog ograničene obale superkontinentalne mase, morske naslage trijasa su relativno retke u svijetu, uprkos njihovom prisutstvu u Zapadnoj Evropi, gde se trijas prvi put proučavao. U Severnoj Americi, na primer, morske naslage su ograničene na nekoliko lokacija u zapadnom delu. Tako je stratigrafija trijasa uglavnom temeljena na organizmima koji su živeli u lagunama ili visoko-slanom okolišu, kao Estheria rakovi.
Tokom trijasa je i morski i kopneni život pokazao adaptivnu radijaciju koja je počela od naglo osiromašene biosfere koja je bila posledica permsko-trijaskog izumiranja. Korali grupe hexacorallia su se prvi put pojavili. Za prve cvetove (Angiosperme) se veruje da su evoluirale za vreme trijasa, isto kao prvi leteći kičmenjaci, pterosaurusi.